2018-01-SLIKA NEDELJE - JANUAR 2018.
Strana 1 od 1
Re: 2018-01-SLIKA NEDELJE - JANUAR 2018.
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
29. JANUAR 2018.
ZAKLONJENI SIRIJUS OTKRIVA GAIA 1-JATO
Copyright: H. Kaiser
ZAKLONJENI SIRIJUS OTKRIVA GAIA 1-JATO
Copyright: H. Kaiser
OPIS SLIKE: Ako ste gledali na noćno nebo tokom poslednjih nekoliko nedelja, moguće je da ste uocili vrlo svetlu zvezdu u blizini sazvežđa Orion. To je Sirius, najsjajnija zvezda celog noćnog neba, koja je vidljiva skoro svuda na Zemlji, osim iz najsevernijih oblasti. Sirius je binarni zvezdani sistem i jedan od najbližih našem Suncu - udaljen samo osam svetlosnih godina. Poznata od antike, ova zvezda je imala ključnu ulogu u očuvanju vremena i poljoprivrede u drevnom Egiptu, jer je njegov povratak na nebo povezan sa godišnjim poplavama Nila. U antičkoj Grčkoj mitologiji, to je predstavljalo oko glavne konstelacije Canis Major, Veliki pas koji pažljivo prati Oriona, lovca.
Ovakve zvezde, kao sto je Sirius su i blagoslov i prokletstvo za astronome. Njihov sjajni izgled pruža dovoljno svetlosti za proučavanje njihovih svojstava, ali takođe oslobađa i druge nebeske izvore koji se nalaze na istom nebu. Zbog toga je Sirius maskiran na ovoj slici koju je napravio amater astronom Harald Kaiser 10. januara iz Karlsruhea, grada na jugozapadu Nemačke.
Jednom kada se ukloni odsjaj Siriusa, zanimljiv objekat postaje vidljiv na levoj strani: zvezdani jato Gaia 1, prvi put primećen prošle godine koristeći podatke iz satelita Gaia. Gaia 1 je otvoreno jato - porodica zvezda koja je rođena u isto vreme i drži se zajedno gravitacijom - a nalazi se na udaljenosti od 15.000 svetlosnih godina.
Ovakve zvezde, kao sto je Sirius su i blagoslov i prokletstvo za astronome. Njihov sjajni izgled pruža dovoljno svetlosti za proučavanje njihovih svojstava, ali takođe oslobađa i druge nebeske izvore koji se nalaze na istom nebu. Zbog toga je Sirius maskiran na ovoj slici koju je napravio amater astronom Harald Kaiser 10. januara iz Karlsruhea, grada na jugozapadu Nemačke.
Jednom kada se ukloni odsjaj Siriusa, zanimljiv objekat postaje vidljiv na levoj strani: zvezdani jato Gaia 1, prvi put primećen prošle godine koristeći podatke iz satelita Gaia. Gaia 1 je otvoreno jato - porodica zvezda koja je rođena u isto vreme i drži se zajedno gravitacijom - a nalazi se na udaljenosti od 15.000 svetlosnih godina.
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Re: 2018-01-SLIKA NEDELJE - JANUAR 2018.
MASKA ZA FORUM
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
22. JANUAR 2018.
MECAVA KOMETA
Copyright: ESA/Rosetta/MPS
MECAVA KOMETA
Copyright: ESA/Rosetta/MPS
OPIS SLIKE: Ova je slika snimljena prije dvije godine, 21. januara 2016. kada je Rozeta letjela na 79 km od komete. U to vreme se Rozeta približavala i sledila putanju komete u prethodnom avgustu, kada je kometa bila bliže Suncu i i nalazila se u svom najaktivnijem periodu, što znači da je Rozeta morala da bude na većoj udaljenosti zbog sigurnosti.
Kao što može da se vidi na slici, okolina komete je još uvek bila izuzetno haotična, čak se prašina dizala još pet mjeseci kasnije. Trake otkrivaju zrnca prašine dok su prolazila ispred Rozetine kamere, snimljene tokom 146 sekundi ekspozicije.
Kao što može da se vidi na slici, okolina komete je još uvek bila izuzetno haotična, čak se prašina dizala još pet mjeseci kasnije. Trake otkrivaju zrnca prašine dok su prolazila ispred Rozetine kamere, snimljene tokom 146 sekundi ekspozicije.
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Re: 2018-01-SLIKA NEDELJE - JANUAR 2018.
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
15. JANUAR 2018.
SIMULACIJA TURBULENCI U PLAZMI SOLARNOG VETRA
Copyright: D. Perrone et al
SIMULACIJA TURBULENCI U PLAZMI SOLARNOG VETRA
Copyright: D. Perrone et al
OPIS SLIKE: Možda čitate ovaj naslov dok pijete kafu. Dok mešate svoje piće kašikom, vrtlog se proizvodi u tečnosti koja se raspada na manje delove, sve dok ne nestanu u potpunosti. Ovo može da se opise kao kaskada vrtloga od velikih do malih veličina. Osim toga, kretanje kašike dovodi vruću tečnost u kontakt sa hladnijim vazduhom, pa toplota kafe može da efikasnije ispari u atmosferu i da se ohladi.
Sličan efekat se javlja u svemiru, u električno naelektrisanim atomskim česticama - plazma solarnog vetra - izduvana od strane našeg Sunca, ali sa jednom ključnom razlikom: u svemiru nema vazduha. Iako je energija koja se ubrizgava u Sunčev vetar postala manje u turbulentnim kaskadama, baš kao u vašoj kafi, temperatura u plazmi se povećava jer nema hladnog vazduha da bi se zaustavila.
Kako toplina Solarnog vetra raste, je jedna od glavih tema u fizici svemira, jer je toplija nego što se očekivalo za eksplozivni gas, a gotovo da nema sudara. Naučnici su sugerisali da uzrok ovog zagrevanja može da bude sakriven u turbulentnom karakteru plazme Solarnog vetra.
Napredne simulacije superkompjutera pomažu u razumevanju ovih složenih ciklusa: slika prikazana ovde je iz jedne takve simulacije. Predstavlja raspodelu gustine struje u turbulentnoj plazmi Solarnog vetra, gde su se pojavili lokalizovani filamenti i vrtlozi kao posledica turbulentne energetske kaskade. Plave i žute boje pokazuju najintenzivnije struje (plava za negativnu i žuta za pozitivne vrednosti).
Ove koherentne strukture nisu statične, ali evoluiraju u vremenu i međusobno komuniciraju. Štaviše, između ostrva, struja postaje veoma intenzivna, stvarajući područja sa visokim magnetnim stresom, a ponekad i fenomen poznat kao magnetno ponovno povezivanje. To jest, kada se magnetska polja suprotnog smera približavaju jedna drugome, iznenada mogu da se prilagode novim konfiguracijama, oslobađajući ogromne količine energije koja može da izazove lokalno zagrevanje.
Sličan efekat se javlja u svemiru, u električno naelektrisanim atomskim česticama - plazma solarnog vetra - izduvana od strane našeg Sunca, ali sa jednom ključnom razlikom: u svemiru nema vazduha. Iako je energija koja se ubrizgava u Sunčev vetar postala manje u turbulentnim kaskadama, baš kao u vašoj kafi, temperatura u plazmi se povećava jer nema hladnog vazduha da bi se zaustavila.
Kako toplina Solarnog vetra raste, je jedna od glavih tema u fizici svemira, jer je toplija nego što se očekivalo za eksplozivni gas, a gotovo da nema sudara. Naučnici su sugerisali da uzrok ovog zagrevanja može da bude sakriven u turbulentnom karakteru plazme Solarnog vetra.
Napredne simulacije superkompjutera pomažu u razumevanju ovih složenih ciklusa: slika prikazana ovde je iz jedne takve simulacije. Predstavlja raspodelu gustine struje u turbulentnoj plazmi Solarnog vetra, gde su se pojavili lokalizovani filamenti i vrtlozi kao posledica turbulentne energetske kaskade. Plave i žute boje pokazuju najintenzivnije struje (plava za negativnu i žuta za pozitivne vrednosti).
Ove koherentne strukture nisu statične, ali evoluiraju u vremenu i međusobno komuniciraju. Štaviše, između ostrva, struja postaje veoma intenzivna, stvarajući područja sa visokim magnetnim stresom, a ponekad i fenomen poznat kao magnetno ponovno povezivanje. To jest, kada se magnetska polja suprotnog smera približavaju jedna drugome, iznenada mogu da se prilagode novim konfiguracijama, oslobađajući ogromne količine energije koja može da izazove lokalno zagrevanje.
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Re: 2018-01-SLIKA NEDELJE - JANUAR 2018.
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
08. JANUAR 2018.
SUNCE U 2017. GODINI
Copyright: ESA/Royal Observatory of Belgium
SUNCE U 2017. GODINI
Copyright: ESA/Royal Observatory of Belgium
OPIS SLIKE: Ova montaža od 365 slika pokazuje promenu aktivnosti Sunca kroz oči ESA-Proba-2-satelita tokom 2017. godine. Slike je napravila satelitska SWAP kamera, koja radi na ekstremnim ultravioletnim talasnim dužinama, da bi uhvatila sunčevu turbulentnu atmosferu - koronu, na temperaturama od oko milion stepeni.
Uopšteno gledano, ciklus aktivnosti Sunca tokom 11 godina se nastavlja tokom cele 2017. godine. Pogledajte pažljivo i videćete nekoliko slika koje se razlikuju. Oko nedelju dana krajem aprila / početkom maja, Sunce nije usredsređeno na polje gledišta: ovo je namerno, što ukazuje na "opciona" posmatranja široke atmosfere.
Možda je naglasak za mnoge posmatrače Sunca, prošle godine bio na totalno pomračenje posmatrano od Oregona do Južne Karoline u SAD 21. avgusta. Sa svog položaja u svemiru, na oko 800 km iznad Zemlje, satelit Proba-2 je nekoliko puta prošao kroz senku Meseca i posmatrao tri parcijalna pomračenja. Jedan takav trenutak je prikazann na montaži ovde.
Uopšteno gledano, ciklus aktivnosti Sunca tokom 11 godina se nastavlja tokom cele 2017. godine. Pogledajte pažljivo i videćete nekoliko slika koje se razlikuju. Oko nedelju dana krajem aprila / početkom maja, Sunce nije usredsređeno na polje gledišta: ovo je namerno, što ukazuje na "opciona" posmatranja široke atmosfere.
Možda je naglasak za mnoge posmatrače Sunca, prošle godine bio na totalno pomračenje posmatrano od Oregona do Južne Karoline u SAD 21. avgusta. Sa svog položaja u svemiru, na oko 800 km iznad Zemlje, satelit Proba-2 je nekoliko puta prošao kroz senku Meseca i posmatrao tri parcijalna pomračenja. Jedan takav trenutak je prikazann na montaži ovde.
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
2018-01-SLIKA NEDELJE - JANUAR 2018.
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
02. JANUAR 2018.
PATULJASTA GALAKSIJA KISO 5639
Copyright: NASA, ESA
PATULJASTA GALAKSIJA KISO 5639
Copyright: NASA, ESA
OPIS SLIKE: Na ovom NASA / ESA snimku Hablovog svemirskog teleskopa, vatreno oružje rođenja zvezda osvetljava jedan kraj patuljaste galaksije Kiso 5639. Galaksija je oblikovana kao palačinka, ali zato što je nagnuta, podseća na skok ubrzanja, sa brilijantnim plamenim vrhom i dugačkim repom. Svetla ružičasta “glava” potice od sjaja vodonika, osvijetljenog eksplozijom nastanka novih zvezda. Masa ovih mladih zvezda iznosi oko milion mase Sunca. Zvezde su grupisane u velika jata koja su formirana pre manje od milijardu godina.
Zvezde se uglavnom sastoje od vodonika i helijuma, ali sadrže i teže elemente kao što su kiseonik i ugljenik. Kada zvezde umru, oslobađaju teške elemente i obogaćuju okolni gas. U Kiso 5639, svetliji gas u “glavi” galaksije je manji u teškim elementima nego u ostatku galaksije. Astronomi smatraju da je najnoviji događaj stvaranja zvezda bio aktiviran kada je galaksija iz svoje okoline nagomilala primordijalni gas, s obzirom da intergalaktički prostor sadrži više neobičnog gasa, bogatog vodonikom.
Pukotine u gasu, nastaju zbog brojnih detonacija supernove - kao rafal vatrometa na nebu. Izduženi rep, koji se proteže od “glave” galaksije i je raspršen je svetlom plavom zvezdom, sadrži najmanje četiri različite oblasti, gde se rađaju zvezde. Ove zvezde izgledaju starije od onih u “glavi” galaksije. Filamenti, koji sadrže gas i neke zvezde, protežu se od glavnog tela galaksije.
Fotografija je snimljena sa Hublovom širokougaonom kamerom 3. Kiso 5639 je od nas udaljen 82 miliona svetlosnih godina, a velicina glave je oko 2.700 svetlosnih godina.
Zvezde se uglavnom sastoje od vodonika i helijuma, ali sadrže i teže elemente kao što su kiseonik i ugljenik. Kada zvezde umru, oslobađaju teške elemente i obogaćuju okolni gas. U Kiso 5639, svetliji gas u “glavi” galaksije je manji u teškim elementima nego u ostatku galaksije. Astronomi smatraju da je najnoviji događaj stvaranja zvezda bio aktiviran kada je galaksija iz svoje okoline nagomilala primordijalni gas, s obzirom da intergalaktički prostor sadrži više neobičnog gasa, bogatog vodonikom.
Pukotine u gasu, nastaju zbog brojnih detonacija supernove - kao rafal vatrometa na nebu. Izduženi rep, koji se proteže od “glave” galaksije i je raspršen je svetlom plavom zvezdom, sadrži najmanje četiri različite oblasti, gde se rađaju zvezde. Ove zvezde izgledaju starije od onih u “glavi” galaksije. Filamenti, koji sadrže gas i neke zvezde, protežu se od glavnog tela galaksije.
Fotografija je snimljena sa Hublovom širokougaonom kamerom 3. Kiso 5639 je od nas udaljen 82 miliona svetlosnih godina, a velicina glave je oko 2.700 svetlosnih godina.
_________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________
Similar topics
» 2018-06-SLIKA NEDELJE - JUNI 2018.
» 2018-07-SLIKA NEDELJE - JULI 2018.
» 2018-08-SLIKA NEDELJE - AVGUST 2018.
» 2018-09-SLIKA NEDELJE - SEPTEMBAR 2018.
» 2018-02-SLIKA NEDELJE - FEBRUAR 2018.
» 2018-07-SLIKA NEDELJE - JULI 2018.
» 2018-08-SLIKA NEDELJE - AVGUST 2018.
» 2018-09-SLIKA NEDELJE - SEPTEMBAR 2018.
» 2018-02-SLIKA NEDELJE - FEBRUAR 2018.
Strana 1 od 1
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
|
|